Područje poznaje naseljenost još od vremena antike i bizantskog doba. Tada su već postojale sagrađene crkve i kršćanske zajednice. U srednjem vijeku područje se nazivalo sv. Kvirinu prema crkvi podignutoj njemu u čast. Tamo je postojala utvrda i crkva. Zbog čestih ratova i bolesti to je naselje opustjelo u XV. st. Nakon što je kuga poharala i opustošila čitavu Istru 1630. godine, područje župe je iznova naseljeno odlukom mletačkih vlasti hrvatskim obiteljima iz Dalmacije koji su bježali pred Turcima.
Čitavo područje današnje župe Juršići bilo je u sastavu zborne vodnjanske župe. Na prijelazu XVI-XVII. st. ta vodnjanska kapelanija smatrana je gotovo samostalnom župom (1668. god. biskup Corniani) zbog nebrige kaptola. Do 1879. godine naslovnik te kapelanije bio je sv. Kvirin, a nakon gradnje nove današnje župne crkve u Juršićima zaštitnik postaje sv. Franjo Asiški. Župa je osnovana 1950. godine (biskup Nežić). Župna crkva sagrađena je 1874. god. i posvećena 1875. god. (biskup Dobrila). Zvonik je u sklopu crkve visok 18 metara s dva zvona. Nadmorska visina je 230 metara. Župa je u sastavu vodnjanskog dekanata Porečke i Pulske biskupije. Graniči za župama: Svetvinčenat na sjeveru, Vodnjan na jugu, Bale na zapadu i Filipana na istoku.
Crkve na području župe:
1. Sv. Franjo Asiški, sagrađena 1874. godine
2. Sv. Kvirin, biskup i mučenik, nanovo sagrađena u XVI. st.
Naselja (17): JURŠIĆI, Bankovići, Bonašini, Brščići, Butkovići, Cirka, Cukrići, Dokići, Gilešići, Klarići, Mandelići, Muškovići, Orlići, Pačići, Paradiž, Sveti Kirin, Škicini.
