image
image
trg
Slide background
Slide background
Slide background
Slide background
Slide background
Slide background

 

Župna Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije

Na istočnoj strani svetvinčentskog trga smještena je župna crkva Navještenja Marijina. S lijepim renesansnim trolisnim pročeljem od domaćeg klesanog kamena, građena je početkom 16. stoljeća, pregrađivana tijekom obnova 1871., 1911. i 1965. godine. Crkva je jednobrodna s izduženim svetištem koje završava polukružnom apsidom. Na pročelju je motiv tri polukružna luka, što je renesansna tolisna fasada od domaćeg klesanog kamena. U unutrašnjosti crkve nalaze se četiri mramorna i jedan drveni oltar s oltarnim slikama, palama, koje su naslikali majstori venecijanske škole.

Na glavnom oltaru, koji o svom trošku podigoše Grimani, nalazi se slika Navještenja, koju je naslikao Giusesepe Porta-Salviati, a restaurirana je u Hrvatskom restauratorskom zavodu u Zagrebu 1996. godine. Iza glavog oltara, u apsidi crkve, nalaze se relikvije krvi bl. Miroslava Bulešića koji je sin ovog kraja: svećenički talar natopljen njegovom krvlju u kojem je bio u trenutku mučeničke smrti u Lanišću 24. kolovoza 1947. godine, komad žubuke iz župnog stana u Lanišću kojeg je poškropila mučenikova krv u trenutku ubojstva te jastuk koji je stavljen ispod njegove glave i natopljen njegovom krvlju nakon smrti.

Slika Majke Božje s anđelima, sv. Sebastijanom i sv. Rokom, djelo Palme Mlađega, krasi oltar sv. Viktorije u kojem se čuvaju relikvije te svetice i drugih, koje su u XVII. st. prenesene uz Rima u Svetvinčenat.

Nasuprot tom oltaru, uz donedavni grob bl. Miroslava Bulešića, gdje su njegove relikvije bile od 2003. do 2014. godine, pri dnu crkve nalazi se oltar Majke Božje od Krunice s ophodnim kipom.

Slika na oltaru sv. Antuna prikazuje Sveca s djetetom Isusom, a vjerojatno je rad domaćeg slikara iz 18. stoljeća.

Posebno je lijep i zanimljiv oltar sv. Križa, sa svojom u reljefu dočaranom perspektivom, u kojem se nekad čuvao Presveti Sakramenat.

Orgulje na pjevalištu iznad glavnog ulaza u crkvu konstruirao je J. M. Kaufmann iz Beča početkom XX. stoljeća.

Nakon beatifikacije koja je bila pulskoj areni 28. rujna 2013., 2014. godine reklivije bl. Miroslava Bulešića koje su se nalazile u grobu kraj oltara Majke Božje od Krunice od 2003. godine, nakon rekognicije svečano su prenešene i položene u sarkofagu u novoposvećeni kameni oltar u središtu svetišta na obljetnicu njegovog đakonskog ređenja koje je bilo tu u njegovoj rodnoj župnoj crkvi 25. listopada 1942. godine.

Crkva sv. Vincencija

Na svetvinčentskom groblju nalazi se stara, nekoć opatijska i župna crkva sv. Vincencija. Ta nekadašnja župna i najstarija crkva na području župe potječe iz XII. stoljeća, romanička je, jednobrodna s tri upisane apside. Spominje se u buli pape Aleksandra III. porečkom biskupu 1178. godine. Unutrašnjost je oslikana biblijskim prizorima (Žrtva Abelova, Navještenje, Pohođenje, Raspeće,...), prizorima iz života sv. Vincencija i drugih svetaca, te kalendarskim prikazima radova po mjesecima. Freske predstavljaju najopsežniji istarski ciklus romaničkih fresaka, naslikanih pod bizantskim utjecajem, s kraja XIII. stoljeća, a rad su majstora Ognobenusa iz Trevisa. Postoji stariji sloj koji je slabo očuvan. Treći, najmlađi sloj je talijanskog smjera iz druge polovice XIV. i prve polovice XV. st. U crkvi je stari drveni kip Majke Božje Karmelske koji se je nosio u procesijama. Uz pročelje crkve su o 40. obljetnici - 24. kolovoza 1987. godine - mučeničke smrti bl. Miroslava Bulešića svećenici Biskupije porečke i pulske postavili nadgrobnu ploču uz grob bl. Miroslava. Nakon mučeničke smrti 1947. godine blaženik je pokopan u Lanišću, tek 1958. godine njegovi posmrtni ostaci preneseni su na ovo mjesto gdje su ostali do 2003. godine kada su preneseni župnu crkvu.

Crkva sv. Katarine

Crkva sv. Katarine Aleksandrijske nalazi se na istočnom izlazu iz Svetvinčenta i veoma je stara. Predstavlja lijep primjer istarske pučke romaničke umjetnosti s šiljastim svodom. Potječe iz XIV. st., lopica je sagrađena u XVIII. st. Unutrašnjost je oslikana freskama s početka XV. st. Freske prikazuju: Navještenje Marijino, Skidanje Isusa s križa, različite likove svetaca iz života svete mučenice Katarine. Na oltaru je drveni kip svetice, rad domaćeg majstora iz XIV. st. Na zidovima su urezane glagoljičke inskripcije iz XV. i XVI. st.

Crkva sv. Antuna Opata

Crkva sv. Antuna Opata, smještena blizu trga u Svetvinčentu, uz glavnu cestu koja prolazi kroz mjesto nasuprot gradske lože, nepravilnog je tlocrta s preslicom, sa suženom i nadsvođenom apsidom. Veoma je stara, datira iz XIV. st. Po stilskim obilježjima pripada gotičkoj pučkoj arhitekturi. Unutrašnjošću joj dominira kameni kip svetoga Antuna Opata.

Crkva sv. Roka

Crkva sv. Roka potječe iz XVII. st. Građena je po narudžbi Bratovštine bičevalaca sv. Roka. Nekada je bila izvan zidina gradića. Nalazi se u sjeverozapadnom dijelu gradića i tipični je uzorak srednjovjekovnoga istarskog graditeljstva. Na počelju je bila naknadno sagrađena i lopica, koja je kasnije uklonjena. Njezina oltarna slika nepoznatog venecijanskog slikara iz 18. st. restaurirana je i prenijeta u župnu crkvu na bočni zid svetišta iznad korskih klupa. Slika prikazuje Presveto Trojstvo i svece.